|
|
 |
| |
... Zraci smrti ...
Iako je ovo otkriće poznato pod popularnim nazivom «zraci smrti» ne radi se o zracima već o usmerenim snopovima čestica. Tesla je objašnjavao da ni sva električna energija grada Njujorka koncentrisana u zrak, ne bi mogla da povredi čoveka na većem odstojanju. Ali, zato usmeren prodoran snop čestica može da bude smrtonosno oružje.
Teslin plan za novo oružje podrazumevao je ispunjenje četiri tačke i predstavljao je ne jedan izum već tehnologiju koja je sadržavala niz novih otkrića:
1. Konstrukcija nove visokovakuumske cevi otvorene prema atmosferi.
2. Sredstva za prenos visokog naelektrisanja minijaturnim mecima.
3. Novu vrstu terminala relativno malih dimenzija na izuzetno visokom potencijalu.
4. Elektrostatički generator velike snage.
Prema teoriji koju je izložio, malo sferično telo prečnika desetohiljaditog dela santimetra od pogodnog materijala, kakav je recimo volfram ili živa, smešta se u savršen vakuum u cevi koja je postavljena unutar velike sfere koja je na visokom potencijalu od više desetina miliona volti.
Ako se malo sferično telo i velika sfera, na odgovarajući način povežu tako da malo telo dobije isto naelektrisanje kao i velika sfera, repulzivna elektrostatička sila će kroz otvorenu vakuumsku cev izbaciti malo telo u atmosferu.
Mali prečnik, velika brzina i visoko naelektrisanje izbačenog projektila trebalo je da obezbedi prodornost na velike udaljenosti. Ovakvi projektili bili bi izbacivani u nizu i praktično bi stvarali mlaz velike energije.
Tesla je ovde primenio više različitih otkrića do kojih je došao u ranoj fazi rada na visokofrekventnim strujama. Jedno od njih spominje u pismu uredniku «Njujork heralda» 16. jula 1937. godine: «Celom naučnom svetu potpuno je nepoznata neverovatna činjenica koju sam ja otkrio pre dvadeset godina da elektron u cevi, koja radi na veoma visokom potencijalu, nosi naelektrisanje koje može biti hiljadama puta veće od uobičajenog.»
Izjave poput ove, u kojoj je izneo činjenice potpuno suprotne našim današnjim saznanjima u ovoj oblasti, verovatno su znatno doprinele kasnijoj mistifikaciji njegovog rada na zracima smrti.
|
|
|
| |
 |
|
 |
| |
"Nikola Tesla bio je veliki humanista, naučni genije i poeta nauke", rekao je tada Lagvardija, što je zahvaljujući "Teslinom društvu" posredstvom CD-a postalo na raspolaganju svim zainteresovanim. Zanimljivo je da je podsećanje na Teslu, na njujorškom radiju počelo, notama pesme "Tamo daleko" u izvođenju violiniste Zlatka Balokovića.
|
|
|
|